Naziv otoka nedvojbeno je grčkog podrijetla od kojega Rimljani izvedoše Pharia. Iz toga dalmatinski Romani izvedoše - Fara, a novonaseljeni Hrvati u ranom srednjem vijeku - Hvar, budući da su u to doba Slaveni suglasnik f rastvarali u suglasničku skupinu hv.



Zanimljivo je da su dalmatinski Romani pod utjecajem hrvatskog izgovora Hvara otok pisali u srednjovjekovnim ispravama kao Quara ili Quarra, dok su Talijani otok nazvali, na izmaku XI. stoljeća - Lesina, odnosno mletački - Liesena ili Liesna i to prema starom hrvatskom adjektivu u srednjem rodu -liesno, u hrvatskom značenju »les = šuma«, što uistinu i odgovara slici otoka u neretljansko doba.

Kako Plame - istočni dio otoka, ima oblik oštrice koja se sužava prema »vrhu Hvara« spomenuti srednjovjekovni mletački naziv otoka Liesna, po riječi koja znači »šilo«, dobro odgovara vizualnom doživljaju venecijanskih pomoraca koji su zaobilazili otok u prolazu u Neretljanski kanal, pokraj masiva Krajine u kojoj su se stoljećima gnijezdili smioni gusari.

I niz drugih otočnih toponima ocrtava njegovu izvornu šumovitost: imena Velog i Malog Grablja izvode se iz drva grab; Gdinj (identičan imenu poljske luke Gdynia) također označuje šumovito mjesto; imena Vrbanja i Vrboske izvode se od vrbe, Vrisnika od vrijesa. U III. st. pr. Kr. helenistički pjesnik Apolonije Rođanin donosi i ime »Pityeia« (Mela - Pitya) - što upućuje vjerojatno na pitys = omorika, ili možda, na etimologiziranje nekog starijeg ilirskog imena koji otkriva, vjerojatno, selo Pitve.

Znamenitosti otoka Hvara

• Ime otoka Hvara
• Klima otoka Hvara
• Geologija otoka Hvara
• Povijest otoka Hvara
• Kulturni spomenici otoka Hvara
• Pakleni Otoci
• JuĹľna strana otoka Hvara
• Unutrašnjost otoka Hvara
• Stari Grad
• Naselja Hvarske ravnice
• Vrboska
• Jelsa
• Fauna otoka Hvara