Stari Grad je zbirno ime za više gradova koji su rasli i propadali na istom mjestu. Plan grčkog Pharosa zasad tek hipotetski re. konstruiran, približava se rimskoj urbanističkoj shemi s ortogonalnim rasterom. Uistinu je arheološki istražen tek jugoistočni ugao grada. Ostaci antičkih gradskih zidina očuvali su se u konobi kuće Tadić Gromotorov, ali se sada prezentiraju i na potezu južno od sklopa ranokršćanskih dvojnih bazilika sv. Ivana i Marije (s krstionicom iz Y.-VI. st.), ukrašenih mozaicima na podovima. Tu su arheolozi nedavno otkrili ugao antičkog Farosa. Stereometrija očišćenih gradskih bedema, brojni nalazi ostataka ilirskog, grčkog i rimskog naselja, te ranokršćanskih,



Najpoznatiji starigradski spomenik je Tvrdalj, fortificirani sklop pjesnika Petra Hektorovića izt prve polovice XVI. St. (barokiziran U XVIII. st., dogradivan U XIX. djelomično restauriran). Hektorovićev Tvrdalj u Starom Gradu na Hrvaru posve je neobično djelo unutar svog arhitektonskog roda onodobne hrvatske obale i Europe, upravo kao što se njegovo Ribanje i ribarsko prigovaranje (složena ecloga piscatoria) izdvaja iz sličnih književnih vrsta.

U jezgri Tvrdalja stoji kula, poviše ribnjaka s ciplima. U njezinu prizemlju držao je pjesnik kokoši; u zatvorenoj izbici na polukatu živjela je Lucija, franjevka-trećoretkinja, kći jednog od njegovih zidara, moleći za nj i pazeći ga u njegovim posljednjim danima; na vrhu kule bijaše repčar (osmatračnica) i golubinjak. Hektorović, kao Deus artifex, diže svoj dvorac na okomici od onoga što pliva vodom i hoda zemljom, do božjih stvorenja što plove zrakom.

Nije stoga neobično što čitav sklop posvećuje Stvoritelju 'Svega - OMNIVM CONDITORI - kako stoji na središnjem, među tolikim natpisima, što ih je pjesnik postavio na Tvrdalju. Petar bijaše opsjednut prolaznošću čovjekova vremena. Vrijeme, to su godine koje mu nedostaju da svoje djelo dovrši; vrijeme, to su bršljan i šaš što su opleli negdašnji antički grad koji se još iskri u kockicama mozaika uza sam Tvrdalj, i u ulicama koje vode do obližnjih crkava, do gotičko-renesansnih ljetnikovaca drugih hvarskih plemića (ostaci Lucićeva su u blizini) i kuća u Srednjoj ulici. Sve to opisuju i navodi glasovitog otočnog laudatora Vinka Pribojevića koji u XVI. stoljeću opaža ostatke mnogih velikih zgrada, okrnjene i nagrizene kipove heroja od parskog mramora, kamene podove s likovima različitih životinja i zvijezda.

Tvrdalj pomiruje dva tipa arhitekture - kaštel i ljetnikovac, u specifično rješenje fortificirane renesansne vile. Ima i neke odlike samostana jer unutar sklopa ima zgrade čiju namjenu opisuju u kamen uklesani natpisi: PRO ITINERANTIBUS i PRO PAUPERIBUS (Za putnike i Za siromahe). Tvrdalj bijaše proviđen s nekoliko desetaka natpisa (na latinskom, hrvatskom i jednim na talijanskom) uglavnom moralizatorskog tona, u ključu humanističkog, ali i novog protureformacijskog doba koje ne razmeđuje oštrom crtom sveto od svjetovnog, sakralno od profanog. Starograjski slikari poznati u relacijama hrvatske moderne umjetnosti jesu Juraj Plančić, Bartol Petrić, Jakov Bratanić, Juraj Dobrović, Ivo Dulčić ~ djela su im izložena u zbirci postavljenoj u palači hrvatskog preporoditelja Jurja Bjankinija, zapadno od Tvrdalja, gdje se može razgledati i stalni postav artefakata pronađenih u sustavnim arheološkim istraživanjima Pharosa tijekom zadnjih dvadesetak godina. Tu se organiziraju i internacionalni ljetni arheološki seminari.

Znamenitosti otoka Hvara

• Ime otoka Hvara
• Klima otoka Hvara
• Geologija otoka Hvara
• Povijest otoka Hvara
• Kulturni spomenici otoka Hvara
• Pakleni Otoci
• JuĹľna strana otoka Hvara
• Unutrašnjost otoka Hvara
• Stari Grad
• Naselja Hvarske ravnice
• Vrboska
• Jelsa
• Fauna otoka Hvara