Na osnovi arheoloških činjenica, može se pretpostaviti da je na otoku od najranijih povijesnih dana postojala upravna bipolarnost, jer je sve jasnije da se i na području grada Hvara oduvijek nalazila značajna aglomeracija. Samo 3 km istočnije od Hvara nalazi se Markova spilja u kojoj su iskopavanja iznijela na svjetlo desetak metara visokih arheoloških slojeva od početka mlađeg kamenog doba do antike. Nad samim gradom, na položaju mletačke tvrđave nalazilo se snažno gradinsko ilirsko naselje s prostranim podgrađem, u paru s gradinom na Veloj Glavi sjeveroistočno od grada, i s više desetaka tumula od kojih su osobito značajne bile one nad uvalom Virom, sjevernom lukom tog naselja čije ime još uvijek ostaje zagonetkom. Neki arheolozi na položaju današnjeg Hvara smještaju još uvijek enigmatičnu



Herakleju, za koju bi govorili mnogobrojni pronađeni novčići s imenom tog grada, s kraja IV. st. pr. Krista. Kako je u okolici Hvara pronađeno i mnogo grčkog novca s oznakom DI, DIM, Dim( os?), arheolozi spekuliraju da je nešto mlađi emporij na istom mjestu mogao nositi i to ime, ili je - vjerojatnije - ono pripadalo nekom lokalnom dinastu. Treća zanimljiva skupina novca pronađena s osobitom koncentracijom oko grada Hvara nosi ime jednako zagonetne ličnosti Ballaiosa, koji se u prvoj polovici II. stoljeća pr. Krista naziva kraljem (basileos ).

Arheološka sondiranja južno od Arsenala, pred katedralom, u Grodi, kao i u Burku, na sjevernoj padini brežuljka Glavice (Sv. Mikule), ali i u samoj luci, govore o širokom perimetru kasnoantičkog civitasa (IV.-VI. st.). Utvrđen mu je i bedem koji je vjerojatno počinjao na južnoj strani Pjace i išao uz južnu stranu Arsenala. Tek oko 1450. zaokružen je pojas gradskih zidina oko sjevernog dijela grada, dok su južni dio, Burak, glavna Pjaca sa samom katedralom ostali izvan njegove zaštite. Kroz glavna gradska vrata (Porta del datolo - po visokoj palmi dokumentiranoj pred zidinama veću XV. st.) vodi stubište prema Fortici. Jednako slikovita su južna Vrata sv. Marije (1494), prema Biskupiji, kao zapadna vrata na kuli prema dijelu grada Gojavi, koja je dao obnoviti 1625. pjesnik M. Gazarović. Tvrđava nad gradom gradi se komunalnim sredstvima početkom XVI. st., no već 1579. velika eksplozija baruta oštetila ju je kao i dio Grode, pa je konačni oblik dobila nizom pregradnji. Danas je u turističkoj namjeni, prvenstveno vidikovac, s reprezentativnom zbirkom amfora.

Na susjednom brdu nalazi se Napoljun (po caru Napoleonu) ~ podignut 1811. na mjestu srednjovjekovne crkvice sv. Nikole »Gornjeg«, odvajkada stražarskom mjestu, koje je igralo važnu ulogu i u recentnom Domovinskom ratu 1992. Danas je u njemu astronomski opservatorij Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Manje baterije s početka XIX. st. postojale su uz ruševni sklop grčkog samostana Venerande (iz XVI. st.) na poluotoku koji zatvara hvarsku luku sa zapadne strane, te na mjestu ranije stražarnice na Križnom ratu koji zatvara hvarsku luku s istočne strane. Iz 1830-ih je utvrda na Galešniku, s lijepim pristanom, gotovo kiparski modeliranim. Služila je i za zatvor i karantenu, kao već 1529. g. kad je na tom otočiću bio podignut lazaret. Smokovnik, na brdu zapadno od grada, služio je od 1833. kao austrijska vojna izvidnica (danas restaurant »Panorama«), Današnja Pjaca, izvorno okružena vrtovima, sigurno je najljepši, a i najveći gradski trg na hrvatskoj obali Jadrana u prvom redu po izravnom kontaktu s morem uokvirenim renesansnom lukom s mandračem, i s vinogradima koj i su se spuštali tik do apsida katedrale. Nastala je nasipanjem, već u antičko doba duboke močvarne, uvale.

Znamenitosti otoka Hvara

• Ime otoka Hvara
• Klima otoka Hvara
• Geologija otoka Hvara
• Povijest otoka Hvara
• Kulturni spomenici otoka Hvara
• Pakleni Otoci
• JuĹľna strana otoka Hvara
• Unutrašnjost otoka Hvara
• Stari Grad
• Naselja Hvarske ravnice
• Vrboska
• Jelsa
• Fauna otoka Hvara